Akne ispod površine: kako folikul, lojna žlijezda i hormoni utječu na kožu

 

Akne: što se događa u folikulu i zašto je važan individualni kontekst?

 

Akne vidimo na površini kože, ali njihov razvoj započinje dublje – u pilosebacealnoj jedinici koju čine folikul dlake, lojna žlijezda i kanal kroz koji se loj izlučuje na površinu kože.

Zato akne nisu samo estetska promjena niti posljedica nedovoljne higijene. One nastaju međudjelovanjem više čimbenika, a njihov značaj, tijek i odgovor na njegu ili terapiju razlikuju se od osobe do osobe.

 

Folikul i lojna žlijezda – mjesto nastanka akne

Lojna žlijezda proizvodi sebum, prirodnu masnu tvar koja sudjeluje u zaštiti kože i očuvanju njezine površinske barijere. Problemi mogu započeti kada se u folikulu istodobno pojave:

- pojačano stvaranje sebuma

- poremećeno ljuštenje i nakupljanje stanica

- suženje ili zatvaranje izlaza folikula

- promijenjena aktivnost bakterije *Cutibacterium acnes*

- lokalni upalni odgovor kože.

U početku može nastati nevidljiva mikropromjena – mikrokomedon. Daljnjim nakupljanjem sebuma i stanica razvijaju se otvoreni ili zatvoreni komedoni, dok aktivacija upale može dovesti do papula, pustula, nodula i cista.

*Cutibacterium acnes* prirodno je prisutan stanovnik kože. Problem nije samo njegova prisutnost, nego odnos između mikroorganizma, sebuma, uvjeta unutar folikula i individualnog imunološkog odgovora. Istraživanja na ljudskim sebocitima pokazuju da metaboliti bakterije mogu potaknuti upalne reakcije u stanicama lojne žlijezde. [Sanford i sur., PubMed](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30737272/)

 

Androgeni i sebum: povezanost postoji, ali nije jednaka kod svih

Androgeni hormoni sudjeluju u regulaciji aktivnosti lojnih žlijezda. Njihovo djelovanje postaje posebno izraženo tijekom puberteta, kada se često povećava proizvodnja sebuma i pojavljuju prve akne.

Ipak, nije uvijek presudna samo koncentracija hormona u krvi. Važnu ulogu može imati i osjetljivost kože na hormone, broj i aktivnost androgenih receptora te lokalni metabolizam hormona unutar lojne žlijezde.

Zbog toga se dvije osobe sa sličnim laboratorijskim nalazima mogu znatno razlikovati prema masnoći kože i izraženosti akni.

Dihidrotestosteron, odnosno DHT, često se spominje u kontekstu kože i lojnih žlijezda. Međutim, klinička slika akni ne može se objasniti samo njegovom koncentracijom. Istraživanja lojnih žlijezda osoba s aknama i bez njih nisu pronašla jednostavnu i dosljednu razliku u aktivnosti enzima 5-alfa-reduktaze. [Thiboutot i sur., PubMed](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/10490108/)

Drugo istraživanje potvrdilo je važnost androgena u regulaciji sebuma, ali nije dokazalo da je funkcija lojne žlijezde ovisna isključivo o DHT-u. [Imperato-McGinley i sur., PubMed](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8381804/)

Drugim riječima: androgeni jesu važni, ali akne nemaju samo jedan uzrok niti jedno univerzalno rješenje.

Individualni kontekst mijenja pristup

Pri procjeni akni potrebno je uzeti u obzir cjelokupan kontekst osobe:

- dob i vrijeme pojave prvih promjena

- lokalizaciju akni na licu, prsima ili leđima

- tip i osjetljivost kože

- hormonalne promjene i menstrualni ciklus

- lijekove i dodatke koje osoba uzima

- korištenje masnih ili komedogenih kozmetičkih proizvoda

- trajanje i težinu akni

- sklonost stvaranju ožiljaka ili pigmentacijskih promjena

- stres i psihološki utjecaj akni.

Ako se akne iznenada pojave u odrasloj dobi ili su praćene drugim znakovima mogućeg hormonskog poremećaja, potrebna je liječnička procjena. Isto vrijedi kada se promjene pojave nakon uvođenja određenog lijeka ili primjene anaboličkih steroida.

Prema smjernicama NICE-a, pristup treba prilagoditi težini i rasporedu promjena, riziku od nastanka ožiljaka, prethodnim terapijama te potrebama i očekivanjima osobe. Akne bilo kojeg stupnja mogu utjecati na samopouzdanje, socijalno funkcioniranje i mentalno zdravlje. [NICE – Acne vulgaris: management](https://www.nice.org.uk/guidance/ng198/chapter/Recommendations)

 

Njega kože kao dio dosljednog pristupa

Kod kože sklone aknama preporučuje se blago čišćenje dva puta dnevno proizvodom neutralnog ili blago kiselog pH. Agresivno trljanje i često isušivanje kože mogu dodatno narušiti kožnu barijeru.

Prednost treba dati proizvodima označenima kao nekomedogeni ili bez ulja. Šminku je potrebno ukloniti prije spavanja, a promjene ne treba istiskivati ni grebati jer se time povećava rizik od upale, pigmentacijskih promjena i ožiljaka.

Nema dovoljno kvalitetnih dokaza da bi se određena „dijeta protiv akni” mogla preporučiti svim osobama. Prehrambene navike zato treba razmatrati individualno, bez nepotrebnih zabrana i uz očuvanje uravnotežene prehrane. [NICE – preporuke za njegu i prehranu](https://www.nice.org.uk/guidance/ng198/chapter/Recommendations)

Kada je potreban pregled dermatologa?

Stručnu procjenu posebno je važno potražiti kada su prisutni:

- duboki, bolni čvorovi ili ciste

- ožiljci ili trajne pigmentacijske promjene

- brzo pogoršanje stanja

- neuspjeh pravilno provedene terapije

-sumnja na hormonalni ili drugi medicinski uzrok

-značajan utjecaj akni na raspoloženje i kvalitetu života.

Rano i pravilno liječenje smanjuje rizik od trajnih posljedica. Suvremene dermatološke smjernice uključuju provjerene lokalne i sistemske terapije, ali njihov izbor ovisi o kliničkoj slici i individualnim okolnostima. [American Academy of Dermatology – Acne Clinical Guideline](https://www.aad.org/member/clinical-quality/guidelines/acne)

Akne zahtijevaju pogled ispod površine

Akne su stanje pilosebacealne jedinice u kojem se povezuju folikul, lojna žlijezda, sebum, mikrobiom kože, upala i hormonska osjetljivost.
Razumijevanje tih procesa pomaže da se akne ne promatraju izolirano niti svedu na jedan hormon, jednu namirnicu ili jedan proizvod. Najbolji pristup započinje procjenom kože i okolnosti osobe, a zatim se gradi dosljednom njegom i, kada je potrebno, stručno vođenom terapijom.
Tekst je edukativnog karaktera i ne zamjenjuje pregled, dijagnozu ni terapijsku preporuku liječnika ili dermatologa.*

Reference:

1.National Institute for Health and Care Excellence. [Acne vulgaris: management – NG198](https://www.nice.org.uk/guidance/NG198).

2.American Academy of Dermatology. [Updated guidelines for the management of acne](https://www.aad.org/news/updated-guidelines-acne-management).

3.Thiboutot D. i sur. [Androgen metabolism in sebaceous glands from subjects with and without acne](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/10490108/).

4.Imperato-McGinley J. i sur. [The androgen control of sebum production](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8381804/).

5.Sanford J. A. i sur. [Short-chain fatty acids from *Cutibacterium acnes* activate inflammatory responses in human sebocytes](https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30737272/).